U zimskim mjesecima glodari se hrane mladom korom voćaka, što dovodi do sušenja i propadanja stabala, posebno u mlađim nasadima do pet godina starosti. Zbog toga, tamo gdje nije moguće ograditi voćnjak, što iziskuje i ne baš tako malu investiciju, voćari se snalaze različitim metodama zaštite.

Međutim, danas na tržištu možemo nabaviti namjenske mreže za zaštitu od štetnih glodara, ali i od ostale divljači (zec, srna, divlje svinje i dr.). Navedene mreže se postavljaju doslovce u jednom potezu, a kasniji nadzor gotovo da i nije potreban. Naime, mreže su fleksibilne, pa se s rastom debla širi i navedena zaštitna mreža. Dakle, jednom postavljena daje trajnu zaštitu, a nije je potrebno čak ni pričvršćivati, odnosno vezati.

Mreža ne pruža utočište štetnim insektima koji kod primjene organskih materijala (slama, kukuruzovina, letvice i sl.) lako prezime u njima.

Kada je u pitanju suzbijanje glodara, posebno kod blagih zima sto pogoduje njihovom razmnozavanju jedni od najopasnijih su poljski miševi i poljske voluharice.

Kada se poljski glodari prenamnože, mogu uništiti čitave zasade. Osim toga, brzo se premještaju, te kad nestane hrane na jednoj površini, brzo prelaze na drugu.

Da bismo znali koje su rupe od glodara aktivne, tj. nastanjene, tokom pregleda površine potrebno je zatrpati zemljom sve pronađene rupe. Idući dan su ponovno otvorene one rupe koje su aktivne. U te rupe stavljamo zatrovane mamce i potom ih zatrpamo zemljom.

Uginule glodare treba pokupiti sa površine i zakopati. Sve mreže potrebne za zaštitu kao i mamce protiv godara možete pronaći u svim našim radnjama.