KAKO PRIPREMITI SADNICU ZA SADNJU?

Prije sadnje sadnice voćaka treba ponovno pregledati, odstraniti polomljene grane i žile, osvježiti rezove na žilama, preduge žile skratiti i nakon toga korijen potopiti u ranije pripremljenu smjesu zemlje,vode i goveđe balege. U toj smijesi sadnice treba da odstoje 3–4 sata nakon čega se pristupa sadnji voćaka.

KOLIKA TREBA BITI RUPA ZA SADNJU KALEMLJENIH VOĆAKA?

Veličina rupe za sadnju zavisi od tipa i kvaliteta zemljišta, kao i od same pripreme istog. Kod lakših i plodnijih zemljišta kopa se rupa dimenzija 40x40 cm, a kod težih i slabo plodnih zemljišta jama mora biti veća. Ukoliko se radi o dobro pripremeljenim, plodnim zemljištima, sadnja se može izvršiti i u brazde.  

KAKAV TREBA BITI OBLIK RUPE ZA SADNJU VOĆAKA?

Prilikom sadnje voćaka oblik rupe nema veliku važnost, te ista može biti okrugla ili pak četvrtasta. Ono što se preporučuje prilikom kopanje rupa jeste da se razdvoje slojevi zemljišta, što se izvodi na sljedeći način: prvo se iskopa gornji sloj zemlje (zdravica) na dubini od 30 cm (jedan ašov), te se isti odloži na jednu stranu. Drugi sloj (još 30 cm) – mrtvica izdvoji se na drugu stranu, dakle razdvajaju se  ova dva sloja zemlje. Pri sadnji, tj. popunjavanju rupe položaj slojeva zemlje se mijenja, tako što se zdravica vraća prva u rupu i zauzima donji položaj u rupi, a mrtvica dolazi na površinu, kako bi obradom i đubrenjem i ona postala plodniji medij. 

TEHNIKA SADNJE KALEMLJENIH VOĆAKA?

Prilikom sadnje na dno rupe ubacuje se polovina odvojene zdravice da bi se napravila humka zbog spojnog mjesta koje mora biti što više iznad zemlje. Na humku se stavlja jedna lopata zgorjelog stajnjaka ili dvije šake peletiranog organskog đubriva, uz jednu šaku mineralnog ili organomineralnog (ako se sadi veća površina analiza zemljišta za hranjiva je obavezna). Gnojivo se prekrije sa malo zdravice da korijen ne bi došao u dodir sa istim, te se preostali dio zdravice stavi na korijen, a cjelokupna rupa se potom zatrpa mrtvicom koja će vremenom usljed obrade postati zdravica. Sadnju u pravilu uvijek obavljaju dva lica, i to jedno drži sadnicu, a drugo zatrpava sadno mjesto. Dakle, prilikom zatrpavanja rupe suprotnim redosljedom se vraća zemlja (prvo zdravica, te mrtvica) od onoga kako je kopana. Ovo se radi zbog toga da se u prvim danima nakon sadnje, sadnici na raspolaganje stavi što veća količina hranjiva, a ujedno gornji sloj zemljišta kultivira.

PRAVILNA DUBINA SADNJE KALEMLJENIH VOĆAKA?

Dubina sadnje određuje se na osnovu spojnog, kalem, mjesta – mjesto gdje se spajaju plemka i podloga. Pravilnom dubinom sadnje smatra se ona pri čemu je spojno mjesto što više izdignuto iznad zemlje, ali tako da žile ne vire van, jer u tom slučaju iste se osuše. Dubina sadnje zavisi od visine kalemljenja. Sadnica se sadi nešto dublje (3-5 cm) nego što je bila u rasadniku, usljed slijeganja zemljišta po sadnji, a visina spojnog mjesta morala bi biti 8–20 cm iznad zemlje (pogledaj naslovnu ilustraciju). Nikako ne bih trebalo sadnicu saditi preduboko (spojno mjesto zagrnuto zemljom), budući da to ima dosta nepovoljnih posljedica za dalji rast, razvoj i plodonošenje voćke, te direknu ugroženost spojnog mjesta.  

Trebaš više savjeta za sadnju, naš stručni tim je na raspolaganju.